|
|
Otok Vis
Vis je otok u
Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. 45 km je udaljen od kontinentalnog kopna. Površina otoka iznosi 90,3 km2 a,ukupna duljina obala Visa 77 km. Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji (Biševo, Budihovac, Brusnik,
Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi). Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001.
Vis je imao ukupno 3.637 stanovnika. Veća mjesta na otoku su Vis (1.776 st.) i Komiža (1.523 st.). Ostala naselja razvila su se u unutrašnjosti otoka na rubovima polja
duž stare ceste Vis - Komiža.
Uza zapadnu obalu otoka je prostrani zaljev Komiža s pješčanim dnom. Južna
obala ima niz manjih uvala (Travna vela, Travna mala, Stiniva, Ruda, Teleška
vela, Ploče i dr.). Naselje i luka Vis leži na sjevernoj obali otoka, gdje
ima klifova, a ističe se Gradac (100 m). Uz jugoistočnu obalu otoka su otočići Ravnik, Budihovac, Parzanj i Greben.
Otok Vis je izložen sjeverozapadnim i jugoistočnim vjetrovima. Prosječna
temperatura zraka tijekom najtoplijeg mjeseca srpnja 24 °C, a siječnja 8,8 °C; godišnja količina oborina 557 mm (ljeti svega oko 40 mm). Žive vode nema, osim nekoliko vrela kod Komiže. Suvremeno opremljeno vodospremište sagrađeno
je u Koritima. Vapnenačka otočna bila mjestimice su pod makijom. U plodnim
dolinama, pokrivenim crvenicom i mjestimice pješčanim nanosima, uzgaja se
pretežno vinova loza. Glavna naselja na otoku, Vis i Komiža, međusobno su
povezana cestom i brodskim linijama. Uz vinogradarstvo i povrtlarstvo veliko
gospodarsko značenje ima ribolov . Na otoku je rasadnik palma. Turizam
postaje sve značajnijom gospodarskom djelatnošću. Klima na otoku je
sredozemna. Glede činjenice da je otok dosta udaljen od ostalih otoka i
kontinentalnog kopna, odnosno dosta je usamljen na pučini, Vis je izložen
jačem vjetru nego susjedni jadranski otoci. Prirodne ljepote vrijedne viđenja
su Modra špilja na obližnjem otoku Biševu, Zelena špilja na Ravniku i
Kraljičina špilja na Visu, a od povijesnih znamenitosti valja spomenuti tu je
Titova špilja, obnovljeni spomenik poginulim mornarima u bitci kod Visa...
Otok naseljen je još u pretpovijesno doba. Bio je mjesto starogrčkog
naseljavanja, a iz tog doba datira i starovjekovno naselje Issa. Poslije
prijelazi pod rimsku vlast. U ranom srednjem vijeku se nalazi u
starohrvatskoj državi. Poslije je često mijenjao vladare, odnosno za vladare
je imao Mletke, Francuze, pa čak i Englezie. Poslije pada Napoleona i
Mletačke republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga.Daljnjim upravnim
reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije. U
blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka, koja je umnogome
utjecala na daljnji razvoj događaja na istočnoj jadranskoj obali. Pobjedom
austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za
Visom i čitavom Dalmacijom. Zasluge što nakon komadanja Austro-Ugarske 1918.
godine i kasnije otok Vis nije pripao Italiji, pripadaju Anti Trumbiću,
hrvatskom političaru. Težina je ovoga što je Vis imao veliku simboliku, jer
je bio mjestom velikog talijanskog poraza u viškoj bitci. Ali, svojim znanjem
i umijećem, Trumbić je uspio izboriti da Vis ne pripadne Italiji, nego da
bude dijelom nove slavenske države. Na koncu svega - Ante Trumbić je za
Austro-Ugarske vlasti bio - viškim zastupnikom.
Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog
Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema Hvaru
i dalmatinskom kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom
dijelu zaljeva, kojeg otočić Host i poluotok Prirovo štite od utjecaja
otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima Kut i
Stonca.Pojas visokih brda (250-300 m) odvaja gradić od plodnih polja u
unutrašnjosti otoka. Području Grada Visa pripada i razvedena južna i
jugoistočna obala otoka Visa s mnogobrojnim uvalama (Milna, Rukavac, Srebrna,
Stiniva, Stončica i dr.) i otočićima Budihovac i Ravnik , koji imaju veliki
turistički potencijal.
Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom Issa, osnovali su grčki
kolonisti sa Sicilije u 4. stoljeću prije Krista. Njih je, kao i sve kasnije
gospodare Visa, privukao izvrstan strateški položaj pučinskog otoka s kojeg
su se mogli kontrolirati pomorski putevi u Jadranu. Antička Issa se razvijala
kao urbani i gospodarski centar ovog dijela Jadrana i poslužila je kao baza
za naseljavanje dalmatinskog kopna. Funkcionirajući kao polis, Issa je svoju
samostalnost uspjela očuvati sve do I. stoljeća prije Krista kada postaje dio
Rimskog carstva. Nakon toga Vis gubi značenje i samo se povremeno javlja u
srednjovjekovnim izvorima, dijeleći sudbinu ostatka Dalmacije.
KOMIŽA, naselje i luka na podnožju brda Hum (587 m), na zapadnoj obali otoka Visa. Prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 8,9 °C. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo, ribarstvo, prerada ribe,
pomorstvo i u novije vrijeme turizam. Na istočnoj obali zaljeva su prostrane
pješčane i šljunčane plaže (Gusarica, Nova pošta, Velo žalo). Ima redovitu
trajektnu vezu sa Splitom; regionalnom je prometnicom povezana s naseljem
Visom.
Kvalitetan smještaj - hoteli, apartmani, ekološki čist prostor s kristalnim
morem i pučinskom panoramom, specijaliteti - plodovi mora iz najčišćega
dijela Jadrana, mogućnost sporta i rekracije, tenis, košarka, te uživanje u
otočnoj opuštenosti - sve to nudi Vis poslije duge prisilne izolacije (od
1989. otvoren za strane goste). Na otoku Visu možete pronaći smještaj u
apartmanima, hotelima, obiteljskim pansionima, kampovima…
|
